Glavna svrha hranjenja je da tijelu osigura optimalno funkcioniranje na svakom
aspektu života. Da bi se osigurala energija potrebna za život, važno je da je
prehrana pravilna, s naglaskom na umjerenosti i raznolikosti.
Danas je sve više istraživanja na tu temu koja su pokazala značajan utjecaj
prehrane ne samo na fizičko zdravlje, već i na raspoloženje, sposobnost jasnog
razmišljanja, koncentraciju i općenito pozitivnije stanje uma.
Prehrana i depresija
Depresija je jedan od najučestalijih psihičkih poremećaja današnjice, a poznato
je da može biti uzrokovana biokemijskom neravnotežom u tijelu. U tim je
slučajevima moguće prehranom utjecati na stanje depresije. Naime, određene
namirnice mogu pozitivno, a određene negativno djelovati na stanje.
Trebalo bi izbjegavati šećer i kofein te provjeriti postoji li kakva alergija na hranu.
Također, treba jesti što manje prerađenih namirnica, a više namirnica bogatih
složenim ugljikohidratima jer oni pospješuju proizvodnju serotonina, hormona
nužnog za dobro raspoloženje.
Dobro je povećati sirove namirnice na dnevnoj bazi (50 - 75 %). Važno je jesti
namirnice bogate vitaminima B skupine, vitaminom H i folnom kiselinom, poput
zelenog lisnatog povrća i cjelovitih žitarica. Istraživanja su pokazala važnost
omega 3 masnih kiselina kod depresije, pa tako smanjena konzumacija
omega 3 masnih kiselina dovodi do većeg broja oboljelih od depresije u
većini populacija.
Bitno je spomenuti čokoladu kao izvrsno antidepresivno sredstvo. Glavni sastojak čokolade su zrna kakaovca, a sadrži ukupno 300 supstanci, od kojih mnoge imaju učinak na emocije i mozak, kao npr. tvar feniletilamin- tzv. ''supstanca ljubavi''. Konzumacijom čokolade raste i količina endorfina u mozgu koji ima ulogu u povećanju praga podražljivosti na bol, a obiluje i magnezijem koji je važan za emocionalnu stabilnost.
Prehrana i stres
Stres je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suočen s problemima ili zahtjevima okoline kojima se ne uspijeva prilagoditi.
Kao i mnoga druga stanja, i on može biti povezan s prehranom, pa tako određene namirnice pojačavaju simptome stresa, dok druge namirnice imaju pozitivan učinak.
Trebalo bi izbjegavati namirnice bogate šećerom jer one uzrokuju kronični nedostatak vitamina B skupine, a to pojačava stres organizma.
Isto tako, slatka hrana uzrokuje brzo povišenje razine glukoze u krvi, što je znak gušterači da u krv počne lučiti hormon inzulin kako bi se uz njegovu pomoć glukoza što prije unijela u stanicu. Posljedica je toga naglo sniženje glukoze u krvi, što je opterećenje za organizam pod stresom.
Zato unos jednostavnih šećera treba smanjiti na manje od 10% ukupno unesenih kalorija jer sve prekomjerno dovodi do poremećaja ravnoteže u organizmu i do pogoršanja učinaka stresa. Isto tako, kada je tijelo duže izloženo stresu, povećava se kiselost tijela. Zato treba konzumirati svježe voće i povrće koji će neutralizirati tu kiselost.
Detoksikacija pomaže eliminirati stalnu napetost, tjeskobu i frustriranost koji su prateća pojava stresa. Od hranjivih tvari najkorisniji je vitamin B6, kojeg ima u zelenom lisnatom povrću, zatim kalij kojeg ima u bananama, peršinu i špinatu te magnezij kojeg također ima u zelenim namirnicama.
Hrana i emocije
Neuronutricionizam je znanstvena disciplina koja proučava utjecaje različitih
komponenti prehrane, poput minerala, vitamina, proteina, ugljikohidrata, masti,
dijetalnih dodataka prehrani, sintetičkih hormona i prehrambenih aditiva na
neurokemiju, neurobiologiju, ponašanje i kognitivne sposobnosti.
S obzirom kako utječu na emocije, namirnice možemo svrstati u 5 skupina.
Prvu skupinu čine namirnice koje su prikladne za bilo koju emociju, kao voda, jaja, sjemenke, med i mrkva.
Drugu skupinu čine namirnice koje sudjeluju u sintezi GABE koja je dobra u inhibiciji emocije ljutnje. Ovdje se ubrajaju mliječni proizvodi poput sira i jogurta.
Treću skupinu čine serotoninske namirnice ključne za nastanak dobrog raspoloženja, a ovdje se ubrajaju žitarice, masnoće i slatkiši.
Četvrtu skupinu čine namirnice noradrenalinskog tipa, a noradrenalin je odgovoran za energiju, volju i aktivnost, pa je dobar kod stanja tjeskobe i bezvoljnosti. Ovdje se ubrajaju proteinske namirnice poput ribe i mesa. Crveno meso ima adrenalinski učinak, pa ako se u njemu pretjera može potaknuti agresiju ili bijes. Zato je bolje bijelo meso jer ono ima u sebi više tvari koje su polazna supstanca za noradrenalin i serotonin pa se dobiva sinergistički učinak na bolje raspoloženje i otklanjanje bezvoljnosti. Riba je na vrhu namirnica za uklanjanje bezvoljnosti jer, osim što potiče na aktivnost, sadrži i omega 3 masne kiseline koje imaju protektivni učinak.
Posljednju skupinu namirnica čine one koje olakšavaju sintezu dopamina koji uspostavlja ravnotežu u mozgu. Ovdje se ubrajaju sve vrste voća i povrća.
Djelovanje namirnica na emocije može se podijeliti i prema bojama namirnica, pa je tako crvena boja za noradrenalin. Tu spada proteinska hrana, poput mesa i ribe, a one povećavaju aktivnost. Zelena i plava hrana je za dopamin, a tu se ubrajaju i namirnice bijele boje ili bez boje jer i one djeluju smirujuće. U ovoj skupini su zeleno povrće i voće, mliječni proizvodi i voda. Žuta boja je za serotonin, za sreću i dobro raspoloženje, a tu se ubrajaju žitarice i namirnice ugljikohidratnog sastava koje daju osjećaj sreće, poleta i elana.
Emocionalna glad
Danas je sve češća pojava emocionalne gladi - žudnje za specifičnom vrstom hrane. Ova pojava je važna poveznica između prehrane i psihičkog stanja jer je uzrokovana upravo emocionalnim stanjem pojedinca.
Prehrambena žudnja je opsesivna želja za specifičnom vrstom hrane, a dva su razloga zbog kojih se one javljaju, a to je želja da se pojedinac bolje osjeća ili radi promjene razine energije. Smatra se da su uzrok prehrambenih žudnji nerazriješene emocije i zato je važno tumačenje žudnji jer omogućuje prepoznavanje istinskog izvora emocionalne nelagode ili boli pojedinca.
Teško je oduprijeti se emocijama i trendovima koje se ističu na društvenim mrežama, ali možemo potražiti pomoć te osvijestiti sami sebi na koji način percipiramo takav sadržaj.
Pravilna prehrana je uvijek ona koja je uravnotežena, kako nutritivno, tako i psihološki.
Upravo zato važno je razvijati svijest o važnosti prehrane kao jednom od zaštitnih čimbenika mentalnog zdravlja. Osim prehrane, postoji još mnoštvo čimbenika koji utječu na zdravlje pojedinca, zbog čega je potrebno obratiti pažnju i na ostale čimbenike koji utječu na zdravlje, odnosno potreban je holistički pristup zdravlju na koji utječu prehrana, tjelesna aktivnost, emocionalno i mentalno stanje, fizičko stanje i okoliš pojedinca.
Ako doista volimo i prihvaćamo sebe i svoje tijelo, vrlo teško ćemo u njega unositi ono što mu šteti i opterećivati se sa nekoliko kilograma viška.
Dakle, body positivity potiče prihvaćanje vlastitiog tijela sa svim njegovim nedostacima. Prihvaćanje sebe i svog tijela put je prema zdravlju iz kojeg proizlazi istinska ljepota.
Samo jako i samo ljubav!
